Advanced segments

Omogućava prikazivanje, odnosno grupiranje određenih vrsta posjeta na istom grafu i njihovu usporedbu. Evo kako to izgleda u stvarnosti.

Custom reporting

Pomoću custom reporting-a možete napraviti posebne izvještaje koje je onda moguće prikazati na grafu. Za sada se nisam puno igrao ovom mogućnošću, ali onako “od oka” izgleda poprilično zanimljivo.

Moguće je primjerice napraviti izvještaj u kojem možete vidjeti iz koje su županije, ili neke druge geografske regije došli novi, a iz koje stari korisnici. I to je samo početak

Pored faceliftinga, Google je osvježio Analytics i novim mogućnostima koje će vam još više pomoći da dovedete što više ciljanih posjeta na vaše stranice.

“Država pokriva potpune troškove studija za sve redovite studente diplomskih studija, te za sve redovite studente preddiplomskih studija, osim onih ispodprosječnih”

Tko su ispodprosječni studenti?

Prvo pitanje koje se postavlja jest – tko su ispodprosječni studenti? Da li su ispodprosječni studenti oni koji se nisu upisali na fakultet uz potporu MZOŠ-a, oni koji imaju prosjek 2,0, ili oni koji su pali godinu?

U današnjem svijetu ništa nije crno-bijelo (koliko god nas Davorin Bogović u to uvjeravao). Ajmo uzeti za primjer jednog studenta koji je upisao fakultet za osobne potrebne, što će reći da plaća studiranje. Nije uspio ući u klub “40 odabranih koji studiraju uz potporu MZOŠ-a”, pao je godinu, a ima prosjek 3,6 (i kusur). Uz studij i radi (da bi mogao platiti studij koji košta cca 1000€), uči strani jezik, guta stručnu literaturu itd.

Prosječni studenti

Da li je taj student ispodprosječan, ili bi točnije bilo izvanprosječan? Sve ovisi o kutu iz kojeg gledate. Uzmimo sada “prosječnog studenta” koji sve završava u roku, nije pao godinu, ali ima prosjek oko 3,0. Da li taj student bolji od onog prvog teško je reći. Neki će reći, sve je dao u roku, drugi pak da ocjene ponekad nisu stvarni pokazatelj znanja, treći opet nešto svoje i tako možemo do sutra.

Izvanprosječni studenti

Postoji i takva vrsta nadljudi – na fakultetu im svi zavide jer imaju super prosjek (neki čak prolaze i s 5,0), sve završavaju u roku i imaju mnoštvo van nastavnih aktivnosti (da li sam spomenu da sviraju u bendu).

Na mom faksu ima nekoliko takvih pojedinaca za koje se zaista može reći da su izvanprosječni – uspjevaju jednostavno sve! A ima i onih drugih koji im na prvi pogled jako nalikuju (dobar prosjek, završavaju sve u roku), ali im nedostaje znanja u struci ili stečeno znanje ne znaju primjeniti.

Ispodprosječni po primorcu

Za kraj, ispada da su ispodprosječni studenti oni koji:

• nisu upisali fakultet uz potporu MZOŠ-a
• su pali godinu (prosjek nije važan)
• imaju slab prosjek (ispod 3,0?)
• kombinacija svega iznad
• [umetnite vlastitu definiciju]

Evo i nekih linkova da si zasladite dan:

• totalportal
• tportal.hr
• večernji
• jutarnji

Odlično se snalazi u Firefoxu, iako mu niti IE nije stran, a ja sam ga isprobao još u Operi, Safariju i Chromeu. Ako ste do sada koristili phpMyAdmin za administraciju MySQL baze podataka, slobodno isprobajte MySQL Sidu. Doduše, nije toliko močan, još se malo muči sa UTF-8 kodnom stranicom (a samim time ima problema u prikazu naših slova ako ih kodirate na spomenuti način).

U prvom dijelu pisao sam o backupu na DVD medije, njihovim prednostima i nedostacim. U ovom članku osvrnut ću se na hard diskove - unutarnje i vanjske uređaje, njihove prednosti i mane.

Unutarnji hard diskovi

Uređaji su koji se ugrađuju u računala, dostupni su u svim veličinama, i općenito su najzastupljeniji na tržištu. Ako vam je hard disk koji imate u računalo premali, lako možete kupiti veći, ili dodati još jedan postojećem, a također ga možete iskoristiti i za sigurnosne kopije podataka.

Cijena takvih uređaja je niža u odnosu na vanjske inačice, imaju odlične performanse i u pravilu se manje griju. Nedostaci su što takvi uređaji nisu lako prenosivi, te postoji veća mogućnost da se oštete uslijed raznih kvarova na računalu.

Pozitivne strane

• Odlične performanse
• Cijena

Negativne strane

• Petljanje oko ugradnje
• Nisu lako prenosivi

Vanjski hard diskovi

Idealni su su slučaju ako vam se neda petljati oko instalacije hard diska u računalo ili možda imate prijenosno računalo (kojima u večini slučajeva nije moguće dodati novi, već samo zamijeniti postojeći hard disk).

Dolaze u dvije veličine - 3.5” diskovi (koji se ugrađuju u stolna računala) i 2.5” diskovi (ugrađuju se u prijenosnike). Ti diskovi ugrađeni su u vanjska kućišta, a moguće je kupiti brand name vanjske diskove (primjerice WD MyBook/Passport ili Seagate FreeAgent vanjske diskove). Isto tako možete kupiti vanjsko kućište (primjerice Icy Box) i u njega ugraditi unutarnji hard disk (čime dobivate vanjski hard disk uređaj).

U slučaju da kupite 3.5” vanjski disk, bit će ga potrebno dodatno napajanje (priključuje se u el. utičnicu), dok se 2.5” diskovi uglavnom spajaju na računalo samo USB kabelom. Naravno, manji 2.5” diskovi su zamjetno skuplji od 3.5” diskova, i uglavnom su manjeg kapaciteta.

Pozitivne strane

• Lako prenosivi
• Jednostavna instalacija

Negativne strane

• Veća cijena (u odnosnu na unutrašnje diskove)
• Slabije performanse

Što je bolje?

Backup na DVD medije ili na hard disk(ove)? Osobno, uvijek bih prednost dao vanjskim hard disk uređajima. Donedavno sam radio backup na DVD medije i znam kakva je to gnjavaža. Možda jesu jeftiniji, ali sve ostalo je na strani hard diskova, kao idealnog medija za backup podataka.

Naravno, hard diskovi nisu savršeni, baš kao niti DVD mediji. Zbog toga je pametno kombinirati najbolje od oba svijeta – tako će vaši podaci biti još sigurniji.

Serija članaka

1. Backup na DVD medije
2. Hard diskovi (interni i eksterni)
3. Online backup
4. Softver za backup

Uskoro treći i četvrti dio serije članaka!

Iz Irana s ljubavlju

Izložba je fotografija hrvatskih autora koje svjedoče o osobnom iskustvu i doživljaju Irana i iranske svakodnevnice svakog autora ponaosob, koje su snimili tijekom svog boravka u Iranu. Izložba je otvorena još tjedan dana, to 31. listopada, a možete ju razlgedati u Galeriji “Badrov” u Zagrebu, Trg žrtava fašizma 1.

Fotografije također možete pogledati na web stranicama Iranskog kulturnog centra, iako vam preporučam da ih razgledate uživo. Neke fotografije su mi se posebno svidjele – omogućuju vam da zavirite u iransku svakodnevnicu i bolje upoznate kulturu i tradiciju iranskog naroda.

Izložba fotografija fotoblogera F11

F11 je naziv prve skupne izložbe fotografija fotoblogera. Svojim prisustvom uljepšat ćete ovaj event, a i zabaviti se, možda nekoga i upoznati – piše Fotoholik na svom blogu i poziva vas da posjetite izložbu koja će biti otvorena do 20. studenog (radnim danom od 8 do 15 sati) u Galeriji FER.

Osobno njegov blog pratim već neko vrijeme i svaki članak i fotografiju očekujem s nestrpljenjem. Osim Marija Župančića aka fotoholik, na izložbi izlaže još 10 fotoblogera (popis na možete vidjeti na njegovom blogu) sa ukupno 33 fotografije.

Ako imate vremena preporučam vam da svakako posjetite izložbe, nećete požaliti!

Koliko često radite backup podataka? Do neki dan nisam se mogao sjetiti kad sam uopće napravio zadnji backup i gdje se uopće nalaze ti DVD-i na koje sam snimio podatke. Kolekcija fotografija i muzike u zadnje se vrijeme udebljala, a otkako fotke snimam u RAW formatu (svaka je veličine cca 10 Mb), prostor na disku se ugodno popunio.

S obzirom da sam do sada radio backup podataka (kad sam se sjetio) na DVD medije, trebalo je nešto poduzeti. Tako sad već nekoliko dana ponosni vlasnik WD diska kapaciteta 500 Gb koji se nalazi udomljen u Icy Box kućištu.

Backup na DVD medije

Do neki dan sam isključivo radio backup na DVD medije, što zna biti poprilično zamorno ako imate više podataka, te se sve na kraju zna rastegnuti na desetak medija. Vjerujem da nije potrebno spominjati kako je potrebno mijenjati medije svakih nekoliko minuta, što zna biti prava gnjavaža – u slučaju da imate kolekciju fotografija od cca 33 Gb, to se može rastegnuti na 8 medija. Pomnožite to sa cca 10-ak minuta po mediju (u gorem slučaju), dolazimo do 1 sata i 20 minuta koji je potreban za backup (u to nije uračunata provjera ispravnosti svakog medija).

U slučaju da svaki put ne radite potpuni backup (već inkrementalni ili diferencijalni), to vrijeme se može značajno smanjiti, ali zamislite da zagubite DVD sa potpunim backupom, a potreban vam je za vraćanje inkrementalnog ili diferencijalnog backupa.

U slučaju da nemate drugog izbora, backup na DVD medije je bolji od ničega, a ako nemate puno podataka neće vam oduzeti niti previše vremena. Dobra stvar je što su prazni mediji prilično povoljni od cca 2kn (Verbatim DVD-R Matt silver u spindlu 10 kom.), cijena je već od 0,46 Kn/Gb, što čini backupom na DVD najpovoljnijim rješenjem.

Pozdanost uglavnom ovisi o kvaliteti medija, brzini snimanja i načinu čuvanja medija. U slučaju da vam sigurnost podataka na prvom mjestu, preporučam da nabavite tzv. archival grade DVD medije (koji su i do četiri puta skuplji od uobičajenih DVD medija).

Serija članaka

1. Backup na DVD medije
2. Hard diskovi (interni i eksterni)
3. Online backup
4. Softver za backup

Uskoro drugi i treći dio serije članaka!

Većina studenata koja radi preko Student servisa vjerojatno zna da neoporezivi dio zarade iznosi 47250,00 KN neto – ovaj iznos većini studenata zasigurno je nezamisliva svota i ne vode previše brige o tome. Ostavimo sad to na stranu, ajmo na ono važno.

Porez na dohodak

Na temelju Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04) i Pravilnika o porezu na dohodak (NN 01/05), ako student ostvari zaradu u iznosu većem od 9072,00 KN neto, ne postaje porezni obveznik (još i to), već ga roditelj gubi kao olakšicu na plaći.

Navedeno se odnosi na zaradu putem Student servisa, ali i na druge primitke kao što su stipendije, dječji doplatak i sl.

Dobro, u čemu je problem?

Možda će se nekome gore navedena svota od 9072 KN činiti mnogo, ali vjerujte nije. Navedeno se odnosi na kalendarsku godinu, a studentski život i nije tako jeftin. Hej, reći će neki, pa vi studoši imate puno olakšica! Istina, ali kad se radi o troškovima, onda samo mudro šute.

Godina na mojem faksu košta nešto više od 1000 €, ili 7500 krznenih životinjica. Neki pak ne žive u Zagrebu, ili u mjestu studiranja – prijevoz postaje još jedan od trošaka (ili stan ako nemate uvijete za dom). Godišnje me vlak nešto manje od 500 € (za 12 mjeseci), što i nije baš malo (sva sreća što grad subvencionira određeni postotak, inače bi taj iznos bio nešto veći).

Kad zbrojite sve navedeno, ispada da samo za faks i prijevoz moram iskeširati 1500 € godišnje. Naravno, moram raditi da bi zaradio te novce, a onda šlag na kraju – Zakon o porezu na dohodak!

Ahaa, kužim!

Dakle, ako ste imali sreće i upisali faks za osobne potrebe (uz plaćanje), imate još sreću da će vaši roditelji dobivati manju plaću (ako ste im bili olakšica na plaći). Ako vas pak financira država, onda ste pak u malo boljem položaju Toliko o pravednosti i socijalnoj državi (hej, još uvijek imamo X-ice).

Fotografije je potrebno snimiti na odgovarajući nači, bilo da se radi o zatvorenim prostorima ili pak o nekim predmetima, građevinama i sl. Na Microsoftovoj stranici možete saznati više o ovoj zanimljivoj tehnologiji.

Ja sam također napravio jedan synth, crkvu Sv. Križa u Križevcima. Uživajte

Još samo jedna malo napomena. Da bi mogli vidjeti synthove, potrebno je instalirati odgovarajući dodatak koji možete preuzeti sa stranice. Službeno su podržani samo Windows XP i Vista operativni sustavi.

U želji da izradim neke fotografije koje sam nedavno snimio, razmišljao sam što je bolje – ispisati ih doma na foto pisaču (Canon Pixma 4200) ili ih dati izraditi u nekoj foto radnji. Budući da sam s tintom bio na suhom, baš kao i sa fotopapirom, a nabava istih košta kao suho zlato, odlučio sam korisiti usluge Tiska i on-line naručiti ispis fotografija (što će me u konačnici koštati 20-ak kuna i dosta vremena i živaca).

Tisak već neko vrijeme nudi usluge izrade fotografija i fotopoklona, a kako sam već nekoliko puta koristio njihove usluge i bio vrlo zadovoljan, prvi izbor pao je upravo na njih. Dodatna pogodnost je što se izrada fotografija može naručiti putem Interneta, ravno iz naslonjača. Nisam niti slutio koliko će me ta on-line narudžba koštati živaca i izgubljenog vremena.

On-line narudžba fotografija

U osnovi ovo je vrlo jednostavno – pokrenete internetski preglednik (podržani su gotovo svi preglednici), odaberete fotografije, željeni format, količinu i uploadate ih na server. Nakon toga bi trebali dobiti potvrdu da je sve prošlo u redu (ili nije) i kad ćete moći pokupiti fotografije na obližnjem Tiskovom kiosku.

Internet Explorer 7

Odlučio sam koristiti Internet Explorer (s ActiveX tehnologijom u pozadini) smatrajući da je on najbolje podržan (nisam se prevario, barem u mojem slučaju). Sve je prošlo odlično sve do trenutka kad sam trebao potvrditi narudžbu. Slike su već bile uploadane, a kad tamo neka greška! Nudi se povratak na prethodnu stranicu i ponovno naručivanje, nakon kojeg je opet započeo proces uploadanja slika – koji je ovaj put trajao beskonačno dugo!

Firefox 3

Naručivanje iz Firefoxa (i Safarija) obavlja se pomoću Java apleta. Sve bi bilo dobro, da se dotični ne učitava beskonačno dugo (u oba preglednika), da se na kraju ne bi uopće pokrenuo (zadnja inačica Jave je uredno instalirana). Nula bodova

Opera 9

Nešto bolje iskustvo od Firefoxa i Safarija, ali opet nisam daleko stigao. Ovaj put se Java aplet učitao za svega nekoliko sekundi i ponudio mi odabir fotografija s računala. Nakon što sam odabrao sve fotografij, format i količinu, pritisnuo sam gumb “Stavi u košaricu” koji je bio tamo više radi estetskog dojma, nego radi neke funkcionalnosti i potrebe. Niti sa Operom nisam mogao obaviti naručivanje

Fotke su naručene!

Još mi je jedino preostao upload putem klasične HTML forme, kojeg iz inata nisam želio koristiti. Nekoliko dana kasnije odlučio sam opet probati s Internet Explorerom i vidjeti što će biti. Ovaj put je sve prošlo savršeno i fotke su uredno naručene.

Nakon dosta gnjavaže, ipak sam uspio naručiti fotke i sad čekam da ih dostave u obližnji kiosk. Za običnog korisnika ovaj proces narudžbe može biti prava gnjavaža. Zbog loše osmišljene aplikacije naručivanje fotografija na Tiskovoj internetskoj stranici ponekad nije moguće niti započeti, a ako pak dođete do predposljednjeg koraka, postoji mogućnost da ćete zbog nekakve pogreške cijeli proces morati proći ispočetka. Uploadanje nekoliko desetaka megabajta po nekoliko puta za redom nije ugodno iskustvo.

Nadam se da će Tisak barem malo poraditi na aplikaciji i ispraviti te “mušice” koje ponekad znaju dobro živcirati. Šteta bi bilo da inače dobra usluga i mogućnosti koje pružaju, trpe zbog tako banalnih stvari.